Studio Stradiot | T/F. 051.212.578 | Kontakt

Blog

Kratka povijest stomatologije

Arheolozi su istražujući kosti i zube prethistorijskih ljudi zaključili da čovjek kao vrsta već tisućama godina ima probleme sa zubima. Na zubima kostura pronađeni su kaviteti koji ukazuju na to da su ljudi vjerojatno patili od zubobolje. Od prapovijesti pa sve do današnjih dana, očuvanje oralnog zdravlja predstavljalo je izazov s kojim su se ljudi nastojali nositi što su bolje znali i mogli. Slijedi kratak prikaz povijesti tih nastojanja.

Najraniji zapisi o zubobolji nastali su prije oko pet tisuća godina u Mezopotamiji. Sumerani su pisali o demonima i zubnim crvima koji su uzrokovali propadanje zubi. Ljudi su se tada molili bogovima da ih izliječe od njihovih bolnih zubnih tegoba.

Prvi zubari pojavili su se u Egiptu oko 2600. godine pr.n.e. Jedan od najboljih zvao se Hesi-Re. Kinezi su prije otprilike pet tisuća godina liječili zubobolje tvarima poput arsena koji je mogao ublažiti bol, ali i ubiti pacijenta. Za ublažavanje bolova koristila se i akupunktura.

Antički Grci su vjerovali da sve bolesti, uključujući i zubne, potječu od neravnoteže između četiri tjelesne tekućine. Zbog toga je puštanje krvi postalo popularna metoda liječenja koja je ostala u uporabi sve do početka dvadesetog stoljeća.

Prve zubne mostove izmislili su Etruščani između 1000. i 400. g.pr.n.e.  Povezivali su zlatne kolutove sa zdravim zubima, a današnji zubni mostovi su potomci tih ranih zubnih pomagala.

Rimljani su pokorili Etruščane i kasnije izmislili zlatne krune, metode za učvršćivanje zubi i umjetna zubna pomagala izrađena od kostiju, drveta ili slonovače. Mnogi rimski liječnici su specijalizirali stomatologiju. Aulus Cornelius Celsus je u prvoj polovici prvog stoljeća bio prvi koji je popunio kavitet mješavinom tkanine i olova koje je u rupu utiskivao pincetom.

U sedmom stoljeću Kinezi su punili kavitete mješavinom srebra, kositra i žive, odnosno amalgamom, kako ga zubari zovu. Zubari na Zapadu počeli su ga koristiti tek tisuću godina kasnije. Kinezi su ujedno 1498. godine izumili četkicu koja sliči suvremenim četkicama. Drške su bile od bambusa ili kosti, a za četkanje su se koristile grube dlake divljih svinja.

Stomatologija je počela poprimati svoj suvremeni oblik 1728. godine kada je Francuz Pierre Fauchard objavio svoje djelo „Zubar kirurg“, zbog kojeg su ga kasnije prepoznali kao utemeljitelja moderne stomatologije. U tom djelu je opisao znakove i simptome raznih oralnih bolesti, metode liječenja zubi te metode zamjene zubi i transplantacije zuba.

Stomatologija je svoj procvat doživjela tijekom industrijske revolucije, osobito u SAD-u. Prva čišćenja zubnih kanala izvodila su se tamo 1830-ih godina. Kloroform se počeo koristiti kao anestetik 1847. godine. Prva masovna proizvodnja četkica za zube u SAD-u je počela oko 1885. godine.

Snimanje rendgenskim zrakama dovelo je do revolucije u medicini 1895. godine. Već godinu kasnije nastale su prve rendgenske snimke zubiju. To je bio početak suvremene stomatologije.

Početkom 20. stoljeća u SAD-u je počela uporaba fluorida, jednog od sastojaka zubne cakline, u svrhu borbe protiv zubnih bolesti. U tom razdoblju je prvu popularnost steklo i izbjeljivanje zubi.

Prva električna bušilica proizvedena je 1870. godine, dok su  1950-ih godina u uporabu  ušle ultrabrze bušilice koje imaju brzinu vrtnje i do 400,000 okretaja u minuti.

Prvu suvremenu četkicu napravljenu od najlonskih vlakana izumio je Dupont de Nemours 1938. godine. Električna četkica izumljena je 1939. godine, ali prvi tržišni model, Broxodent, pojavio se u Americi 1960. godine.

Stomatologija se i dalje razvija. Danas koristimo lasersku tehnologiju, a teži se i ka korištenju  matičnih stanica za obnavljanje zubnog tkiva. U budućnosti će genetske manipulacije možda posve spriječiti propadanje zuba. U svakom slučaju, zahvaljujući suvremenim tehnologijama fizička bol povezana sa zubnim zahvatima postaje sve manja, a s njom i strah od posjete zubaru.

Usprkos ili upravo zbog cijelog napretka u društvu i svijest o oralnoj higijeni mora biti podignuta na višu razinu, jer jedino vlastiti zdrav i očuvan zub je punovrijedan zub….a sve ostalo su ipak samo nadomjesci za isti.